TERENSKA  NASTAVA  IZ  HRVATSKOGA JEZIKA  6.d I 5.c

 Na satu hrvatskoga jezika učili smo iz povijesti jezika o Bašćanskoj ploči,benediktincima i njihovoj ulozi u razvoju naše pismenosti.Za sat lektire pripremali smo se čitajući priče Ivane Brlić Mažuranić, slušali o njenom radu i životu,posjetili informatičku učionicu i tražili zanimljivosti o njoj. Sve to smo poželjeli vidjeti  uživo i saznati još nešto više . Tako smo ove godine odlučili otići na terensku nastavu iz hrvatskoga jezika. Budući da i peti razredi počinju učiti povijest jezika, nije im strana ni Ivana Brlić Mažuranić jer su čitali njene priče u nižim razredima ,dogovor je pao. Na terensku nastavu idu 5.c i 6.d sa svojim razrednicama Natašom Sedlar i Sonjom Šijak,a nastavnik Stiven Šijak vodit će nas u informatički muzej u Rijeci. Prvo odredište bio nam je Jurandvor kod Baške gdje smo posjetili crkvicu sv. Lucije i vidjeli Bašćansku ploču . Čuli smo cijelu priču o njenom pronalasku, restauriranju i čuvanju , kroz zanimljivo predavanje o bogatoj hrvatskoj povijesti. Budući da je u blizini suvenirnica, nismo  mogli otići bez sitnica za uspomenu .Nama je najzanimljivija bila Vila Ružić u Rijeci koju smo posjetili i virtualno, ali uživo je još ljepša i zanimljivija .Tu smo saznali mnoge zanimljivosti o životu naše spisateljice .Djevojke su sanjarile o raskošnom i burnom društvenom životu u vili ,dok su dečki jedva čekali posjet informatičkom muzeju. Nakon kratkog predaha i gableca na sunčanoj terasi vile, krenuli smo na Riječki korzo u informatički muzej. Naravno, dečki su uživali ušavši u svoj svijet računalnih igrica,a nama je najsmješniji bio stari kalkulator kojeg je bilo teško držati u rukama. Slobodno vrijeme proveli smo u šetni gradom. Mislim da smo svi bili zadovoljni terenskom nastavom jer smo mnogo toga naučili ,a još više time, što je to bila odlična zamjena za učionicu.  Nadamo se da ćemo putovanje ubrzo ponoviti na nekom novom zanimljivom mjestu.

                                                                                                                Petra Struški, 6.d

Unatoč jakoj buri, sretno smo stigli na naš cilj, pred crkvu sv.Lucije u Jurandvoru kod Baške.

Prije ulaska u crkvicu slušali smo o bogatoj hrvatskoj povijesti krčkog kraja i benediktincima koji su imali značajnu ulogu u pismenosti hrvatskoga naroda.

Ljepše je, zabavnije i veselije, u sunčanom Jurandvoru, nego u učionici!

Što smo zanimljivo čuli i novo naučili?

U crkvici nas je obasjala svjetlost koja ulazi kroz vrlo male otvore na zidu, a u jednom trenutku tijekom dana, pada točno na mjesto gdje se nalazi Bašćanska ploča. Dokaz je to da su svećenici graditelji bili izvrsni poznavatelji arhitekture i astronomije već u ono doba.

Svečani trenutak, pod prstima osjetiti glagoljicu uklesanu u kamen.

Mi smo naučili koje je ovo slovo azbuke. Prepoznaješ li ga i ti?

-

-

-

-

-

-

-

-

-

v

v

v

Ovo je  slovo

     S

Kratki predah, a sve je pod budnim okom učitelja i vodiča „Lisice“.

Dobro raspoloženi nastavljamo put u Rijeku.

Pred ulazom u Villu Ružić dočekao nas je ljubazni skrbitelj obiteljske baštine Mažuranić gospodin Theodor de Canziani Jakšić i upoznao nas s obiteljskim grbovima i bogatom prošlošću obitelji Mažuranić. Zanimljivo je da je Villa Ružić bila smještena u centru Rijeke, ali je na želju Nade Ružić, najstarije Ivanine kćeri premještena ciglu po ciglu uz samu obalu mora. Jedina je građevina građena po mjeri namještaja koji je već postojao.

U predvorju Ville Ružić nalazi se originalni portret Ivane Brlić Mažuranić koji često susrećemo u čitankama.

Otvorena je i vitrina u kojoj se čuva porculansko suđe i šalice iz kojih je čaj pila Ivana kada je pisala svoje poznate bajke. Saznali smo da je bila baka šestero unučadi, ali samo do 19 sati. Nikada nije prespavala u Villi, nego u obližnjem hotelu na čijem je balkonu, gledajući more,  nalazila mir i inspiraciju za pisanje.

Hrvatski ban Ivan Mažuranić, Ivanin djed po kojem je dobila ime i naslijedila spisateljski dar.

Svaki izloženi predmet ima svoju priču.

Prsten Smail-age Čengića koji je Ivanu Mažuraniću poklonio crnogorski vojvoda Đorđe Cerović zauzima posebno mjesto u zbirci. Na pečatu prstena nalazi se mali gušter koji znači ponovno rođenje,a  krug povratak vremena. Ponovni život Smail-agi omogućio je Ivan Mažuranić u svome djelu „Smrt Smail-age Čengića“.

Mala tabakera z  kratke cigare s likom ninfe sječanje je na zanimljiv događaj. Naime, Ivan Mažuranić bio je jako zaposlen i nije stigao dovršiti djelo Smrt Smail-age. Prijatelj Demeter ga je zaključao u sobu i prisilio ga da napiše kraj. Kako bi se iskupio zbog toga, poklonio mu je svoju tabakeru koja mu se jako sviđala.

Srebrni pojas optočen dragim kamenjem koji je nosila Ivana Brlić Mažuranić. Dok su druge dame birale haljine za svečane prilike, Ivana je uvijek nosila hrvatsku narodnu nošnju jer je željela sačuvati ljepotu hrvatske baštine. Stavila bi samo bogato ukrašen pojas kao znak plemenitog roda i visokog društva kojem je pripadala.

Posebno mjesto u knjižnici zauzima fotelja na kojoj je zauvijek zaspao Ivan Mažuranić, Ivanin djed, za kojeg je Ivana bila posebno vezana. Bila je uz njega u tom trenutku i na stranici knjige koju je čitao, napisala mu oproštajno pismo. Ništa ne sluteći, naš Simon se baš opustio i udobno smjestio u fotelji.

Patrik Mežnarić drži štap Ivana pl. Zajca, nadajući se da će dio glazbenog talenta prijeći na njega.

U obiteljskoj knjižnici imali smo rijetku priliku vidjeti prave raritete (vrlo rijetke knjige). Rukopisom pisane knjige na glagoljici, razne misale, knjige ukoričene u drvo i kožu koje se čuvaju u posebnim kutijama. Knjižnica čuva i originalni rukopis Ivana Gundulića „Osman“, pisan na starohrvatskom jeziku.

Kao prave dame u salonu Ville Ružić.

Puni pozitivnih dojmova upisali smo nekoliko redaka u knjigu posjetitelja.

Dok nas vode učitelj Stiven i GPS navigacija, ne možemo se izgubiti.

U muzeju Peek&Pooke sva računala su u uporabnom stanju pa smo mogli usporediti rad svih generacija računala.

Uz generacije računala upoznali smo razvoj konzola i isprobali njihove sposobnosti.

Posebno zanimljivo bilo je računalo koje je korišteno na snimanju filma Jurski park Stivena Spielberga u stvaranju posebnih filmskih efekata .

Riječki informatičari sakupili su impozantan broj računala i kalkulatora svih generacija, od kojih su neka pomagala NASI za složene matematičke proračune i navođenje svemirskih brodova.

Vidjeli smo i kako su izgledala prva prijenosna računala koja je izumio genijalni Steve Jobbs i Steven Wozniak.